Jevreji su heterogena etnička zajednica koju povezuje određeni osećaj kolektivnog jevrejskog identiteta. Baš kao i kod drugih naroda, osećaj identifikacije i pripadanja jevrejskoj zajednici je individualan i može biti baziran na veoma različitim elementima: od vaspitanja, kulture i tradicije, osećaja povezanosti sa rodbinom i lokalnom zajednicom, zajedničkih istorijskih iskustava, do religijskih, spiritualnih ili filozofskih motiva.
Među Jevrejima je pre više od 3500 godina nastala prva monoteistička religija judaizam. Krajem drugog milenijuma pre nove ere Jevreji su osnovali svoju državu na prostoru Izraela odnosno Palestine, ali su je Rimljani u 1. i 2. veku n.e. uništili čime je počela jevrejska dijaspora – progon Jevreja iz svoje zemlje i raseljavanje po svetu. Od tada Jevreji vekovima žive u različitim delovima sveta, širom Evrope, preko Bliskog Istoka i Severne Afrike, Severne i Južne Amerike, do Južne Afrike i Australije. Zbog toga jevrejska kultura i identitet obuhvataju elemente raznih kultura, jezika i tradicija, i obrnuto, ostavile su trag u mnogim zemljama. Kroz istoriju, Jevreji su dali značajan doprinos svetskoj kulturi, nauci, umetnosti i filozofiji.
Baš kao što je to slučaj i sa drugim narodima ili etničkim grupama, nekima je osećaj pripadnosti jevrejskom narodu ključni, a nekima manje značajan ili samo marginalan element identiteta. Lični osećaj pripadnosti ili identifikacije sa nekim narodom odnosno etničkom ili verskom grupom može zavisiti od situacije i u različlitim kontekstima i vremenima može biti manje ili više relevantan i bitan.
Za one Jevreje koji su religiozni, zajednička religija – judaizam, je jedan od važnih činioca identiteta. Za one koji su sekularni, važni nosioci jevrejskog identiteta mogu biti kultura, tradicija, običaji, svest o poreklu i veze sa užom i širom familijom.
Mnogim Jevrejima je zajednička prošlost značajan deo identiteta. Tu spadaju vekovna istorijska iskustva diskriminacije, progona i pogroma, ali i opstanka, snalaženja, otpora i uspeha.
Važan element kolektivnog identiteta mnogim Jevrejima je iskustvo Holokausta – pokušaja istrebljenja celog jevrejskog naroda u vreme nacizma. Nekim Jevrejima koji žive u državi Izrael, Izrael predstavlja jedan od ujedinjujućih faktora nacionalnog identiteta.
Ali, osim zajedničkih i dodirnih tačaka koji doprinose određenom osećaju kolektivnog jevrejskog identiteta, bez obzira da li žive u istoj zemlji ili u različitim zemljama širom sveta, Jevreji imaju najrazličitije političke, ekonomske, kulturne, pa i religijske i druge poglede, stavove i interese, i u tom smislu su veoma raznolika grupa – baš kao i većina drugih naroda.